U Srbiji se godišnje "zaposli" 3.000 stranaca

 BEOGRAD -

U Srbiji se godišnje zaposli 3.000 stranaca, a prema podacima Nacionalne službe zapošljavanja (NSZ) najčešće su radno angažovani u multinacionalnim kompanijama, inostranim bankama, predstavništvima i kao rukovodeći kadar.
 
U prošloj godini, prema podacima NSZ, posao u Srbiji je dobilo 2. 892 stranih državljana, a samo u period od 4. decembra 2014, kada je na snagu stupio novi Zakon o zapošljavanju stranaca, pa do 13. februara ove godine, ukupno je izdato 393 dozvola za rad strancima, od kojih je 277 radnih dozvola za zapošljavanje.
Određeni broj stranih državljana osniva mala i srednja preduzeća, trgovačke i ugostiteljske objekte. Neretki su, međutim, i slučajevi izdavanja radnih dozvola za rad u građevinskim preduzećima i za zanatske poslove.

Takođe, jedan broj stranih državljana, pogotovo onih koji dolaze iz Kine, zapošljavaju se u radnjama i ugostiteljskim objektima svojih sunarodnika koji su osnovali neki oblik privrednog organizovanja u Srbiji (STR, restoran, kafić i slično).

Inače, u celoj 2013. godini izdato je 2.856 odobrenja za zasnivanje radnog odnosa sa stranim državljanima koji imaju privremeni boravak i 77 odobrenja za zasnivanje radnog odnosa sa stranim državljanima koji imaju stalno nastanjenje.

Novi Zakon o zapošljavanju stranaca, koji je na snagu stupio krajem prošle godine, potpuno reguliše materiju koja se odnosi na zapošljavanje stranaca, kažu u NSZ.

Njime je predviđeno više vrsta radnih dozvola koje se odnose na različite načine radnog angažovanja.

Omogućava zapošljavanje i samozapošljavanje stranaca, kao i ostvarivanja prava na spajanje porodice u određenim slučajevima, a precizno reguliše postupak izdavanja dozvole za rad što doprinosi ubrzanju i pojednostavljenju procedura, navode u NSZ.

Zakon reguliše i radno-pravni status onih stranaca koji se privremeno upućuju iz svojih centrala u organizacioni deo svoje kompanije u Srbiju.

Takođe, omogućava sagledavanje kretanja ukupnog broja stranaca koji ostvaruju prava po osnovu rada u Republici Srbiji, navode u NSZ.

Reguliše nadzor nad primenom zakona u smislu propisivanja adekvatnih sankcija prema licima koji omogućavaju nelegalan rad i boravak strancima.

Strancima se omogućava ostvarivanje jednakih prava na rad i zapošljavanje, kao i državljanima Srbije, što je obaveza u odnosu na Konvencije MOR-a, kao i pravo EU.

Zakon razlikuje dve vrste dozvola za rad- lična radna dozvola i radna dozvola.

Lična radna dozvola se izdaje na zahtev stranca koji ima odobrenje za stalno nastanjenje, status izbeglice ili pripada posebnoj kategoriji stranca (lice koje traži azil ili kome je odobrena privremena ili supsidijarna zaštita, žrtvi trgovine ljudima).

Lična radna dozvola se može izdati i radi spajanja porodice, a posedovanje lične radne dozvole, omogućava tim licima slobodno zapošljavanje i samozapošljavanje

Radna dozvola za zapošljavanje izdaje se na zahtev poslodavca, a za zapošljavanje stranca koji ima odobrenje za privremeni boravak (trajanje-planirani period zaposlenja, najduže koliko traje privremeni boravak).

Pored tačno propisanih dokaza, poslodavac je u obavezi da uz zahtev za izdavanje radne dozvole za zapošljavanje, priloži potvrdu da mesec dana pre podnošenja zahteva nije pronašao državljane Republike Srbije koji odgovaraju kvalifikacijama koje je naveo u zahtevu.

Na seminaru o radnom zakonodavstvu koji je nedavno održan u Beogradu istaknuto je da je novi Zakon o zapošljavanju stranaca korak u pravom pravcu, jer, kako ističu stručnjaci- predviđa dobijanje više vrsta radnih dozvola za različite tipove angažovanja i detaljno uređuje načine tog angažovanja, u skladu sa trendovima evropskog zakonodavstva.

Inače, privremeni boravak može da se odobri strancu koji namerava da u Srbiji boravi duže od 90 dana zbog rada, zapošljavanja, obavljanja privredne i druge profesionalne delatnosti,edukacije, naučno- istraživačkog rada, praktične obuke, učestvovanje u razmeni učenika ili studenata.

Stručnjaci ističu da je do izmena zakona moralo doći jer je angažovanje stranaca bilo "dizajnirano" prema starom zakonskom rešenju, koji je važio sa uslove u nekadašnjoj SFRJ.

Strancu Srbiji sada može da ima više radnih dozvola u istom vremenskom periodu, čime su oni izjednačeni sa srpskim državljanima.