U fabrici obuće u Pčinjskom okrugu od ukupno 135 zatečenih radnika 96 njih radilo je "na crno". Kod jednog poslodavca koji izvodi građevinske radove na Kopaoniku, nijedan od 14 radnika na gradilištu nije imao ugovor o radu. Ista situacija zatekla je inspektore i u Vranju, samo što je tamo bilo šest angažovanih bez ikakvog papira.

Inspekcija rada najčešće nailazi na rad "na crno" u trgovini, ugostiteljstvu, uslugama, građevinarstvu i poljoprivredi. Bez papira su uglavnom mladi, pre svega nekvalifikovani radnici, najčešće do srednjeg nivoa stručne spreme, zaposleni bez redovnih zarada i oni sa više od 40 godina života. Iako su poslovi koje oni rade najčešće visokorizični, u praksi ih je teško identifikovati, jer zbog straha radnika od gubitka i takvog posla, između radnika i poslodavca postoji saglasnost da se u trenutku inspekcijskog nadzora izbegne legalizovanje tog odnosa. To je naročito prisutno u građevinarstvu i među sezoncima u poljoprivredi, ugostiteljstvu, trgovini i zanatskoj delatnosti.

U pojedinim delatnostima broj ilegalno angažovanih radnika povećava se u istim periodima svake godine. U ugostiteljstvu u letnjem periodu, zbog povećanog obima posla raste i broj radnika, a samim tim i onih bez papira. Slično je i na gradilištima pred kraj građevinske sezone, zbog težnje poslodavaca da ispune zadate rokove i što veći broj poslova završe u tekućoj sezoni.

Podaci Inspektorata za rad pokazuju da je česta pojava da pojedini poslodavci više meseci angažuju radnike bez bilo kakvog ugovora, pravdajući se činjenicom da je u pitanju probni rad, kao i da nisu znali da se probni rad može ugovoriti jedino u okviru zaključenog ugovora o radu.

- Poslodavci se pravdaju neophodnošću prethodne provere ispunjavanja određenih uslova za zasnivanje radnog odnosa, kako bi mogli da ocene da li je neko odgovarajući za određeni posao - kaže Bojan Jocić, direktor Inspektorata za rad.

- Radnici "na crno" se svakodnevno obraćaju inspekciji i prijavljuju poslodavce, ali uglavnom traže da ostanu anonimni. Oni pišu pisane prijave, ali se jave i putem elektronske pošte i telefonom, a često prijave upućuju i preko Kancelarije za brze odgovore Ministarstva za rad.

Veći efekti nadzora

Bojan Jocić naglašava da su od početka godine efekti nadzora mnogo veći, što pokazuje broj prijavljenih radnika, a na osnovu podataka Centralnog registra obaveznog socijalnog osiguranja, Nacionalne službe za zapošljavanje, Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja i Republičkog zavoda za statistiku. Uvidom u bazu podataka Centralnog registra obaveznog socijalnog osiguranja utvrđeno je i da poslodavci u najkraćem periodu posle nadzora prijavljuju i druge radno angažovane.

POSLODAVCI